NEDJELJNE MISE SU OD 1. RUJNA 2011 DO 1. SRPNJA 2012. U 1130 I U 1800. SVAKE PRVE NEDJELJE U MJESECU IZA VEČERNJE SVETE MISE BIT ĆE POBOŽNOST PRESVETOM OLTARSKOM SAKRAMENTU.
SVETI ZAHARIJA, PROROK
Katolička crkva danas slavi Sv. Zahariju, proroka. Pretposljednji je od takozvanih malih proroka Zaharija, čije ime na hebrejskom znači “Jahve opominje”. On sam u svojoj knjizi kaže da je sin Berekjin. Inače o njegovu životu znamo malo. Raspravlja se da li je osim proročke obavljao i svećeničku službu.
Prema sv. Augustinu, Epifaniju, Izidoru Seviljskom, Zaharija je obavljao svoju proročku službu sve do pod svoje staračke dane u Babiloniji, a onda se vratio u domovinu iz babilonskoga sužanjstva. Bio je suvremenik Hagajev i zato je kao i on, u doba sveopće obnove poslije babilonskog sužanjstva, sav usredotočen na obnovu hrama, vjere i ćudoređa, u očekivanju velikih mesijanskih nada. Naš ga bibličar u uvodu i napomenama Biblije naprosto naziva “prorokom mesijanskih nada”.
Prorok Zaharija u svome narodu uživao je veliko poštovanje te je imao velik utjecaj na rješenje tadašnjih društvenih problema u Izraelu. Iz svojih se proroštava pokazuje kao čovjek koga u životu vodi velika ljubav prema domovini pa nam u tome može služiti kao uzor zdravog rodoljublja. Prorok je isto tako pun revniteljske ljubavi prema hramu i Gospodnjem zakonu. Za njega je Gospodinov zakon izvor svake sreće i napretka, svakog blagostanja. On nikad ne govori o žrtvama, ali mnogo govori o potrebi socijalne pravde, i u tom je pogledu veoma suvremen.
Knjiga se proroka Zaharije dijeli u dva dijela. U prvom dijelu (1-8 gl.) u 8 noćnih viđenja pokazuje se Božja briga prema teokraciji kod Židova nakon babilonskoga sužanjstva. U drugom dijelu veoma tamnim i upravo apokaliptičkim proroštvima pretkazuju se događaji mesijanske teokracije. Prvi dio se izričito pripisuje proroku, dok se o drugome raspravlja da li zaista potječe od njega ili je zbirka različitih tekstova, sabranih negdje u IV. stoljeću i umetnutih njegovoj knjizi. U tom se dijelu nalaze tekstovi bogati mesijanskim idejama o obnovi doma Davidova, o Knezu mira, o dobrom pastiru, što će kasnije i novozavjetnim nadahnutim piscima poslužiti da orišu lik Isusa Mesije.
Slaveći danas spomendan proroka Zaharije, dobro je da se sa zahvalnošću sjetimo sve dvanaestorice malih proroka te da ih rado čitamo kako bismo se i sami njima utješili i izbavili se iz svih naših problema vjerom i nadom.
kta
PAPA I MLADI
Završen je 26. Svjetski dan mladih u Madridu. Papa je služio završnu euharistiju na kojoj se, prema procjenama španjolske televizije, okupilo oko dva milijuna mladih u zračnoj luci Cuatro Vientos – četiriju vjetrova. Tu je sinoć predvodio i molitveno bdijenje, koje je bilo poremećeno jakom kišom, tako da su organizatori imali velikih problema, jer je prijetila opasnost i samom oltaru da se sruši kao i stolovi na kojima su se čuvali kaleži s hostijama za pričest, tako da se danas mnogi nisu mogli pričestiti.
Papa je misu predslavio u koncelebraciji s kardinalima, (nad)biskupima, te s oko 13 tisuća svećenika. Misnom slavlju nazočio je i španjolski kralj Juan Carlos i kraljica Sofija.
Na početku slavlja u pozdravnoj riječi, madridski nadbiskup kardinal Antonio Maria Rouco Varela znakovitim je označio sunčano jutro koje je nakon noći koju su mladi proveli u bdijenju, obasjalo Madrid i time najavilo svjetlo uskrsloga Krista koje se obnavlja u slavlju euharistije kojom predsjeda Petrov nasljednik.
Papa Benedikt je povjerio mladima da je cijelu noć mislio na njih i primjetio da se nada kako su mogli bar malo spavati. Pozvao ih je da žive svoju vjeru u zajedništvu s drugima, jer se Isusa ne može slijediti i služiti sam. Tko popusti pred napašću da krene sam ili proživljavati vjeru individualističkim mentalitetom, koji danas prevladava u društvu, riskira – uvjeren je Papa – da uopće ne susretne Isusa ili će slijediti njegovu krivu sliku. Vjerovati znači osloniti se na vjeru svoje subraće, a istodobno vlastita vjera mora služiti drugima da se mogu u teškim trenucima na nju osloniti – istaknuo je Papa Benedikt XIV. posvjedočivši da Bog ne napušta svijet, jer je potreban svijetu.
Molitvu vjernika za Crkvu, Papu, za sve mlade svijeta, za potrebe mladih, za okupljenu Božju obitelj mladi su izrekli na španjolskome, kineskom, arapskom, poljskom i njemačkom jeziku.
Na kraju mise, riječ zahvale Papi uputio je predsjednik Papinskog vijeća za laike kardinal Stanislaw Rylko.
Došli smo do vrhunca 26. Svjetskog dana mladih u Madridu. Ovdje su pred vama, Sveti Oče, mladi iz svih krajeva zemlje: mlada Crkva, puna radosti i entuzijazma. Mladi su to koji su ponosni što pripadaju Kristu i Crkvi. Uistinu se radi o jednoj generaciji koja traži Boga i koja je ovih dana živjela sigurno: Ukorijenjeni i nazidani na Kristu, učvršćeni vjerom. Sigurni smo kako će to i dalje biti tako! To je papina mladež, rekao je kardinal Rylko.
Kardinal je zahvalio i za „Youcat” koji će mladi proučavati i tako produbljivati svoju vjeri. U ovoj prigodi, kardinal Rylko je izrekao i zahvalu bl. papi Ivanu Pavlu II. koji je ustanovio Svjetski dan mladih.
Odlaskom iz Madrida u svoje zemlje, u svijet mladi odlaze kao misionari, apostoli nove evangelizacije. Blagoslovite ove misionare, rekao je kardinal Rylko.
Potom je Papa simbolički predao mladima križeve u znak misionarske službe.
Prije rastanka i molitve Anđeoskog pozdravljenja Papa Benedikt, koji je bio inače zadovoljan odvijanajem susreta, brojem, sudjelovanjem i ponašanjem sudionika, pozvao je mlade da u svojim sredinama odvažno pruže svjedočanstvo kršćanskog života kako bi postali kvasac novih kršćana i pomogli da Crkva ponovno oživi u srcima ljudi. Preporučio im je da prenesu njegovu skrb i pažnju svojim vršnjacima, posebno onima koji nisu imali mogućnosti doći na susret kao i svojim obiteljima i zajednicima u kojima žive. Istaknuo je da vjera nije neka teorija. Vjerovati znači imati posebnu vezu s Kristom i s njime u crkvenoj zajednici u kojoj se čovjek nalazi živjeti. Najavio je da će se idući Svjetski susret mladih održati 2013. u glavnom gradu Brazila Rio de Janeiru te su španjolski mladi predali križ mladim Brazilcima.
Nakon molitve Anđeoskog pozdravljenja, Papa se prisjetio i žrtava teške zrakoplovne nesreće koja se prije tri godine dogodila u madridskoj zračnoj luci Barajas u kojoj je poginulo 154 od 172 putnika španjolskoga zrakoplova.
(kta/ika)
Svi koji se žele upoznati s kursiljom mogu to učiniti na ovoj web adresi: www.kursiljo.com
Nekoga se susrelo na tom Krapnju i kursilju od 17. do 23. srpnja 2011.
Nije bilo samo kupanje! 
BENEDIKT ZAŠTITNIK EUROPE
Crkva 11. srpnja slavi sv. Benedikta (†547.), zaštitnika Europe. Papa Benedikt XVI. u svom nagovoru uz molitvu Anđeo Gospodnji u Castel Gandolfu, pozvao je vjernike da nauče Boga staviti na prvo mjesto kako je to činio utemeljitelj zapadnjačkog monaštva. Papa je već prilikom prve audijencije na početku svog pontifikata, 27. travnja 2005. podsjetio vjernike na poziv sv. Benedikta “da se ništa ne smije staviti prije Krista”. “Na početku mog služenja kao Petrova nasljednika molim sv. Benedikta da nam pomogne zadržati Krista u središtu našeg postojanja. Neka On bude uvijek u središtu naših misli i našeg svakodnevnog djelovanja!” Papa na poseban način posvećuje sv. Benediktu audijenciju 9. travnja 2008. naglašavajući vrijednost njegova djela koje je ostvario u VI. stoljeću. To je vrijeme okarakterizirano “teškom krizom vrijednosti i institucija prouzročeno krahom Rimskog imperija, invazijom novih naroda i dekadencijom običaja.” “Djelo koje je započeo, a posebno njegova Regula, pokazalo se autentičnim duhovnim kvascem koji je stoljećima mijenjao i izvan granica njegove domovine i njegovog vremena, lice Europe potičući, nakon pada političkog jedinstva Rimskog imperija, novo duhovno i kulturno jedinstvo kršćanske vjere što je baština svih naroda Europe. Upravo tako je rođena stvarnost koju mi nazivamo Europa.” Veliko djelo rođeno je u tišini. Napunivši dvadesetu godinu života, Benedikt ostavlja započete studije u Rimu “ojađen stilom života mnogih njegovih vršnjaka… koji su živjeli raskalašeno i nije želio upasti u iste pogrješke kao oni. Želio se svidjeti samo Bogu.” Povlači se u planinu kod Subiaca i tri godine živi u pećini u potpunoj samoći. Razdoblje samoće s Bogom, vrijeme je dozrijevanja kako bi nadišao tri temeljne napasti kojeg ima svaki čovjek: napast samopotvrđivanja i želje da se sebe samoga stavi u središte, napast osjetilnoga i na kraju napast srdžbe i osvete. Benedikt bijaše uvjeren da će tek nakon pobjede nad ovim napastima drugima moći govoriti štogod korisno u njihovim potrebama. Tek nakon toga započinje osnivati samostane. Njegovo djelovanje se temelji na Ora et labora: molitva je temelj svakog djelovanja. “Bez molitve nema iskustva Boga. Benediktova duhovnost nije bila bez povezanosti sa stvarnošću. U nemirnom zbunjujućem vremenu svoga djelovanja živio je u Božjoj nazočnosti te tako nije izgubio iz vida svoje svakodnevne obveze i čovjeka s njegovim konkretnim potrebama. Gledajući Boga shvatio je čovjekovu stvarnost i njegovo poslanje.” Život monaha tako posta “plodna simbioza između djelovanja i kontemplacije” sve dok “u svemu ne bi Bog proslavljen.” “U kontrastu s lakom i egocentričnom samorealizacijom, što je danas i te kako veličano, prvotna zadaća Benediktova učenika jest iskrena potraga za Bogom na putu poniznog i poslušnog Krista, u ljubavi kojoj ne može ništa prethoditi i upravo tako služeći drugima postaje čovjek služenja i mira.” Djelo sv. Benedikta oblikuje društvo i kulturu Europe koja je, kako tvrdi Papa, u potrazi vlastitog identiteta nakon “tragičnih utopija XX. stoljeća”. “Za ostvarenje novog i trajnog jedinstva, zasigurno su potrebni politički, ekonomski i pravni instrumenti, potrebno je potaći moralnu i duhovnu obnovu koja će se temeljiti na kršćanskim korijenima Europe, inače je nije moguće obnoviti. Bez ove životne limfe čovjek ostaje izložen staroj opasnosti samospašavanja – utopije koja je na različite načine u Europi dvadesetog stoljeća prouzročila nikad viđeni nazadak u povijesti čovječanstva, kako je to primijetio papa Ivan Pavao II.”
www.news.va/it
˝GLADNI BOGA, A NE HRANE˝
Vratiti djelima milosrđa kršćansko obilježje, učiniti da ljudi shvate da taj izvor polazi od Boga, cilj je Kongresa za katoličko dragovoljstvo koji će se održavati u Rimu 10. i 11. studenoga ove godine – kazao je kardinal Robert Sarah, predsjednik Papinskoga vijeća ‘Cor Unum’ razgovarajući s novinarima koji su sudjelovali na tečaju vjerskog informiranja na sveučilištu Svetoga Križa u Rimu.
Kardinal je podsjetio da u mnogim državama „istinski manjak nije hrana ili odjeća, nego je Bog“, te da je papa Benedikt XVI. rekao da je ta praznina „uzrok patnje u društvu“. U Europi ima oko 140 milijuna dragovoljca. Na kongresu će sudjelovati odgovorni za dragovoljačke udruge koje se nadahnjuju na katolištvu, ali su pozvane i vlasti Europske unije poput Kristaline Georgijeve, zadužene za međunarodnu suradnju, humanitarnu pomoć i za dragovoljstvo.
Dvodnevni kongres bit će korak više na putu započetom prije neku godinu enciklikom Benedikta XVI. ‘Bog je ljubav’ i nastavljenom duhovnim vježbama najprije na kontinentalnoj razini potom u lokalnim stvarnostima i susretima s biskupima. U taj se okvir uključuje i reforma Međunarodnoga karitasa, koji je u svibnju održao opću skupštinu predstavnika, na kojoj se razmišljalo o novom statutu koji ide u pravom smjeru i koji će biti usvojen. Mi ne želimo samo tehničare među dragovoljcima – istaknuo je kardinal – nego i da oni budu Kristovi svjedoci, naročito ako rade u misijama.
Kardinal je podsjetio na Haiti, kamo je Crkva poslala oko 300 tisuća dolara, a vijeće ‘Cor Unum’ osobno je dalo milijuna i 200 tisuća. U Haitiju nažalost – dodao je kardinal – postoje velike teškoće u usklađivanju pothvata, stoga se mnoge organizacije snalaze kako najbolje umiju.
(kta/rv)
Vratiti djelima milosrđa kršćansko obilježje, učiniti da ljudi shvate da taj izvor polazi od Boga, cilj je Kongresa za katoličko dragovoljstvo koji će se održavati u Rimu 10. i 11. studenoga ove godine – kazao je kardinal Robert Sarah, predsjednik Papinskoga vijeća ‘Cor Unum’ razgovarajući s novinarima koji su sudjelovali na tečaju vjerskog informiranja na sveučilištu Svetoga Križa u Rimu.
Kardinal je podsjetio da u mnogim državama „istinski manjak nije hrana ili odjeća, nego je Bog“, te da je papa Benedikt XVI. rekao da je ta praznina „uzrok patnje u društvu“. U Europi ima oko 140 milijuna dragovoljca. Na kongresu će sudjelovati odgovorni za dragovoljačke udruge koje se nadahnjuju na katolištvu, ali su pozvane i vlasti Europske unije poput Kristaline Georgijeve, zadužene za međunarodnu suradnju, humanitarnu pomoć i za dragovoljstvo.
Dvodnevni kongres bit će korak više na putu započetom prije neku godinu enciklikom Benedikta XVI. ‘Bog je ljubav’ i nastavljenom duhovnim vježbama najprije na kontinentalnoj razini potom u lokalnim stvarnostima i susretima s biskupima. U taj se okvir uključuje i reforma Međunarodnoga karitasa, koji je u svibnju održao opću skupštinu predstavnika, na kojoj se razmišljalo o novom statutu koji ide u pravom smjeru i koji će biti usvojen. Mi ne želimo samo tehničare među dragovoljcima – istaknuo je kardinal – nego i da oni budu Kristovi svjedoci, naročito ako rade u misijama.
Kardinal je podsjetio na Haiti, kamo je Crkva poslala oko 300 tisuća dolara, a vijeće ‘Cor Unum’ osobno je dalo milijuna i 200 tisuća. U Haitiju nažalost – dodao je kardinal – postoje velike teškoće u usklađivanju pothvata, stoga se mnoge organizacije snalaze kako najbolje umiju.
(kta/rv)
OBAVIJEST ZA KRIZMANIKE!!!
Stigle su uspomene sa sv. Krizme. Molimo krizmanike da ih preuzmu u župnom uredu. Hvala.
BISKUP RATKO UPUTIO OKRUŽNICU
Biskup mostarsko-duvanjski i apostolski upravitelj trebinjsko-mrkanski mons. dr. Ratko Perić je u povodu 60. obljetnice misništva pape Benedikta XVI. uputio svoju okružnicu.
Na početku okružnice se napominje da je kardinal Mauro Piacenza, pročelnik Kongregacije za kler, u dopisu upućenom svim biskupima svijeta, podsjetio da se 1. srpnja na svetkovinu Presvetoga Srca Isusova slavi Svjetski dan Molitve za svećeničko posvećenje, koje se prepušta mjesnomu ordinariju da provede prema svojim prilikama. Biskup Perić je zamolio sve župnike da se toga dana, u petak 1. srpnja, ili gdje se svetkovina prenosi na sljedeću nedjelju, 3. srpnja, u propovijedi istakne misao i pozove narod na molitvu za posvećenje svećenika te da se na kraju Svete mise, kao zadovoljština i zahvala, izmole Litanije Presvetog Srca Isusova.
Biskup Perić je, također, zamolio sve župnike da se u nedjelju, najbližu svetkovini sv. Petra i Pavla pod glavnom sv. Misom u propovijedi istaknu također vjerske istine o Petrovu prvenstvu i nezabludivosti koje mu je Krist udijelio te da se u Molitvi vjernika moli za Svetoga Oca Benedikta XVI. kao i da se na kraju Svete mise otpjeva ili izmoli “Tebe Boga hvalimo”.
U KRŠĆANSKU ZRELOST ZAKORAČILO 45 MLADIH ŽUPLJANA
˝Jedino čovjek ima sposobnost razlikovati dobro od zla, pošteno od nepoštenog, istinito od lažnog, a zreli kršćani sposobni su razlikovati Isusa od ostalih učitelja ovoga svijeta. To se zove kršćanska zrelost. Raduje nas što ćemo se i mi danas ubrojiti u zrele kršćane.˝ Ovo je dio pozdrava mostarsko-duvanjskom biskupu Ratku Periću što ga je uputila krizmanica Marija Raguž. Ona je to učinila u ime 45 krizmanika naše i četiri krizmanika župe sv. Petra i Pavla u Gorici Strugama koji su danas primili sakrament Potvrde. Uz župnike, don Dragu Bevandu i don Ivana Turudića, misnom slavlju prisustvovali su i župnici nekoliko susjednih župa.
˝Vi se tjeskobno brinete za svoju hranu.˝ Ova Isusova rečenica iz današnjega Evanđelja bila je povod za biskupovu propovjed. Aludirao je na naše svakodnevne brige o osiguranju egzistencije i upozorio na, zbog silnih tjeskoba, mogući gubitak veze s Bogom i Božjim zapovijedima.
Biskup je naveo i jedan primjer ustrajnosti u vjeri, a radi se o jednoj gospođi Ankici iz okolice Foče: ˝Priča mi župnik nevesinjski don Ante (Luburić, op.a.) da ova gospođa pješači na misu 14 kilometara. Ova žena traži Kraljevstvo Božje. Ona traži čestu pričest i čestu ispovijed.˝ Upravo je njezin trnoviti put biskup želio usporediti sa situacijom u župi Čapljina. ˝ Razumijem da vas može biti i neka sramota jer mislite da ste kažnjeni pa morate ići u susjednu župu. Misliš li ti da to i mene ne boli, i to najdublje i najjače?Oni koji nezakonito rade Boga se ne boje. Nije moje da ja to znam, ali je meni dao kušnju. Župniku je dao kušnju. I tebi je kao župljaninu dao kušnju. Izdrži! poručio je biskup Ratko. Sve misnike pozvao je da djeluju po Božjem, te svima koji njemu ne vjeruju, preporučio da ˝pitaju onoga u Rimu koji je nedavno bio u Zagrebu˝.
Krizmanike je biskup ohrabrio i pozvao da ostanu na Božjoj strani: ˝Doći će i bolji dani, bolje godine i uspješniji život.˝ I župnik don Ivan Turudić je na kraju mise pozvao i krizmanike, ali i roditelje da ne odustanu i ne padnu pred navalama koje dolaze: ˝Nemojte se negativno modernizirati, nego ostanite moderni u Kristu˝ Nakon don Ivanove zahvale upućene biskupu, svećenicima i velikom župnom zboru i nakon blagoslova uslijedilo je zajedničko fotografiranje i podjela uspomena na ovaj veliki dan kada je u kršćansku zrelost zakoračilo 49 mladih ljudi.
VAŽNE OBAVIJESTI
Sljedeće nedjelje je svetkovina Presvetog Trojstva. Sveta misa bit će u 930, po ljetnom rasporedu. Čitavo ljeto nedjeljne svete mise su u 930.
Župni vjeronauk za krizmanike je ponedjeljkom u 930, 1030 i u 1500 sati.
U srijedu u 1900 sati, proba velikog zbora u vjeronaučnoj dvorani.
U petak, 17. lipnja, ispovijed za krizmanike, krizmanice njihove kumove, kume i roditelje u 1900 sati.
U subotu, 18. lipnja, sveta misa i krizma u 1000 sati koju će predvoditi naš mjesni biskup Ratko Perić.